Povijest svijeta u šalici kave
Ako ćemo se vjerovati legendama, sve zasluge za otkriće kave idu kozama! Točnije, oko 800 godine, pastir Kaldi iz Etiopije uočio je kako se njegove koze ponašaju neobično veselo i energično nakon što su konzumirale biljku čiji su bijeli cvjetovi podsjećali i mirisali na jasmin, a crvene okrugle bobice na trešnju. Kako bi se uvjerio da je to doista efekt ove neobične biljke, pastir je odlučio ubrati nekoliko bobica i za sebe te ih isprobati. I doista, pastir je zajedno sa svojim kozama bio veseo! Glavni svjedok tome bio je monah, koji je onda odlučio isto to isprobati zajedno sa svojom braćom. Ta večer je zabilježena kao noć božanskog nadahnuća.
Donosimo vam najzanimljivije događaje iz povijesti na koje je kava imala veliki utjecaj. Ako niste nikada bili ljubitelj povijesti, ne brinite, ovo nije još jedan dosadan sat o povijesti svijeta!
Magično voće iz Afrike.
Iako Italija ima veliki utjecaj na razvoj kave u svijetu i često se spominje kao glavno mjesto za konzumaciju prave kave, vjerovali legendama ili ne, kava je otkrivena u Etiopiji u 11. stoljeću. U to vrijeme, lišće ove biljke koju su nazivali „magično voće“ kuhalo se u vodi i koristilo u medicinske svrhe, jer se vjerovalo da ima brojne mogućnosti liječenja. U isto to vrijeme, Afrikanci su izumili svoje proteinske bobice koje su bile napravljene od kave i životinjske masti, natopljena u vino koje se pravilo od pulpe bobice kave.
Nedugo nakon toga, kava se proširila iz djela Afričkog roga prema Arapskom svijetu. Prepoznata je ponajviše bila u Jemenu i među islamskim stanovništvom, jer je produljivala budnost i energiju za duge molitve tijekom primjerice Ramazanskog posta.
Zanimljivo je da nam povijest kave kaže da riječ kava u biti dolazi upravo iz Arapskog jezika u kojem riječ „qahwah“ znači „vino“. Kava se zajedno sa širenjem islama, proširila iz Arapskog svijeta u Perziju, Sjevernu Afriku i Tursku. Tek u 17. stoljeću, zahvaljujući Nizozemcima, kava je stigla i u Europu.
Kava u vrijeme prosvjetiteljstva
Kava nije bila prepoznato piće u prvoj polovici 17. stoljeća, no krajem istog stoljeća kava je postala jedan od glavnih pokretača doba inovacije, intelekta i izazova u povijesti. To razdoblje svi poznajemo kao doba prosvjetiteljstva.
Prije nego što je kava otkrivena kao fino piće koje daje energiju, uglavnom se ispijalo pivo koje je služilo kao zamjena za običnu vodu, jer je u to vrijeme bilo gotovo nemoguće pronaći čistu i pitku vodu. No, nakon tolikih količina piva, kava je napokon došla kao pravo piće koje će otrijezniti Europu! A njezina popularnost raste baš u vrijeme prosvjetiteljstva!
Kavane su postale glavna okupljališta u kojima se raspravljalo o raznim temama, razmjenjivala su se znanja i mišljenja, vodile se debate te kreiralo javno mnijenje. Kako je kava pravi stimulant, zamislite kako je to bilo kada se na jednom manjem mjestu našao veliki broj pojedinaca pričljivih i punih energije zahvaljujući kavi!
Koliko god kaotično to zvučalo, kavane su bile mjesta na kojima su se nalazili pojedinci iz različitih društvenih slojeva te su imale priliku razgovarati i širiti svoja različita razmišljanja. Upravo su ti razgovori potaknuti šalicom kave rezultirali brojnim inspiracijama, idejama i inovacijama na različitim područjima. Od glazbe i književnosti, preko znanosti i tehnologije do nekih revolucija kao što je bila isplanirana Francuska revolucija.
Prva država koja je prepoznala snagu kave je zasigurno Italija. Tako se u Veneciji kava prodavala na ulici i prije pojave kavana. Prodavali su je prodavači limunada, sve do 1645. godine kada je otvorena prva kavana u Italiji. Baš kao i u ostatku svijeta, talijanske kavane bile su okupljališta ponajviše studenata i umjetnika koji su se nalazili i slobodno raspravljali o brojnim temama.
Kavom protiv britanske ekonomije
Sigurno ste čuli za takozvanu Bostonsku čajanku koja se dogodila 16. prosinca 1773. godine. Tim su činom građani Bostona željeli izraziti svoje nezadovoljstvo britanskom ekonomskom politikom prema američkim kolonijama. Detaljnije, John Hancock bio je organizator bojkota kineskog čaja kojeg je uvozila Velika Britanija u Ameriku.
Tijekom bojkota spomenutog čaja, Istočnoindijska kompanija, preko koje je Velika Britanija uvozila čaj, zapala je u velike dugove, a čaj je propadao. Tada je Britanska vlada izglasala Odredbu o čaju kojom je dopustila kompaniji da prodaju čaj po nižoj cijeni od one na crnom tržištu.
Takva se odluka nije svidjela građanima Bostona, koji su se u inat odlučili popeti na britanske brodove koji su uvozili čaj te cijeli zalihu pobacati u more. Upravo je ovo bio poticaj za suprotstavljanje Amerikanaca Britancima što je kasnije rezultiralo Američkim ratom za nezavisnost. Kakve veze kava ima s ovime?
Ispijanje čaja u tom danom vremenu počelo se smatrati nepatriotskim činom pa su Amerikanci odlučili umjesto čaja piti kavu. Također, spomenuti bojkot bio je isplaniran upravo u jednoj od taverni koja je opstala do danas, Green Dragon.
Kavom do pobjede u Američkom građanskom ratu
Američki građanski rat bio je jedan od najubojitijih ratova u američkoj povijesti. Da vas podsjetimo, taj se rat vodio zbog formiranja i odcjepljenja jedanaest južnjačkih robovlasničkih država od ostatka SAD-a, a trajao je od 1861. do 1865. godine.
Rat se vodio između Unije (sjevera) i Konfederacije (juga), da bi uz brojne žrtve Unija nakon 4 godine iznijela pobjedu, prema navodima, zahvaljujući kavi. Iako su obje strane konzumirale kavu, Unija je imala bolji pristup, jer je zahvaljujući svojim blokadama onemogućila jednostavan pristup kavi onima s juga. S druge strane, građani Unije svakodnevno su ispijali kavu uz obroke, a kada nisu imali vremena ispijati kavu, onda su žvakali bobice kave.
Zahvaljujući većoj konzumaciji ove biljke, bili su pod boljim pozorom i imali veću dozu energije u sebi za razliku od južnih neprijatelja. To je bila njihova prednost u svakoj borbi, bili su spremni i energični, a u trenutcima mira kada se nisu borili, kava im je pružala toplinu i udobnost u očaju.
Kavom kroz industrijsku revoluciju
Upravo je Američki građanski rat bio jedan od najranijih industrijskih ratova za čije su se prilike koristili telegrafi, parobrodi, željezničke pruge i masovna proizvodnja oružja. Iako je cijela mobilizacija civilnog stanovništva i financiranje rata prema mnogima nagovještavalo početak Prvog svjetskog rata u Europi, s druge se strane razvijao noviji i moderniji svijet.
Industrijska revolucija odvijala se od 18. do 19. stoljeća i započela je s temeljitim izmjenjivanjem politike, gospodarstva pa i društva kroz novu tehnologiju i razvoj industrije. Sve to ne bi bilo moguće bez kave!
Industrijska revolucija zahtijevala je dugotrajan i naporan rad. Radnici su bili prisiljeni raditi u teškim uvjetima s vrlo malo hrane i pića, a plaće su bile jako loše. Kako bi radnici što dulje ostali energičniji i koncentriraniji, unosili su u tijelo velike količine kofeina.
Upravo je tada kava dosegla svoj vrhunac jer je prepoznata kao piće za široku masu ljudi.
Kava kroz povijest mijenja i kulturu društva
Tijekom Prvog svjetskog rata, kava je postala sastavni dio bojišta. Gotovo svaki vojnik je sa sobom imao isušenu kavu koju je mogao konzumirati u svakom trenutku kada bi on poželio, a to su najčešće bili trenutci kada bi se družili.
Baš kao što smo naveli u jednom od naših blogova, tako je nastala ideja i potreba za instant kavom u Drugom svjetskom ratu. Tada je izumitelj George Washington pokrenuo po prvi put masovnu proizvodnju instant kave koju su tada vojnici zvali „George Washington kava“.
Nakon završetka rata, proizvođači kave odlučili su premjestiti kavu i u domove pa su tada pokrenute brojne reklame u kojima se promovira najbolja kava i kod kuće.
Neki su se snašli i puno prije zaraditi na kavi, pa se tako u Londonskim kavanama tijekom 1660.-ih naplaćivao ulaz od jednog penija te se tako dosjetljivo zarađivalo na svim intelektualcima koji su voljeli raspravljati o raznim temama u kavanama.
No, kada su u Engleskoj uočili da razgovori pod utjecajem kave doista utječu na razvoj politike i kreiranje kritičnijeg javnog mnijenja, 1675. godine kralj Charles zabranio je kavane ističući kako su to mjesta na kojima se nalaze grupe ljudi koje se zajedno žele urotiti protiv njega.
I danas, neovisno o kojoj se državi diljem svijeta radi, kava se najviše konzumira tijekom pauze od posla ili u satima koje provedemo s društvom. Njezina popularnost naglo je rasla pa je primjerice nakon Prvog svjetskog rata i tijekom idućih nekoliko godina, broj kavana u Americi porastao za 450%! Zamislite tek koji bi to sad postatak tek bio u svijetu!
Volim kavu je zajednica svih ljubitelja tog čarobnog napitka. Na ovom blogu će kava biti naša glavna tema, a razmjenjivat ćemo iskustva, savjete i novosti iz svijeta kave.
Podijelite svoje mišljenje s kavoljupcima