Kako izgledaju najstarije kavane u svijetu?
Kada se vratimo malo u prošlost, daleko prije ovih brojnih modernih lanaca kafića koji prevladavaju svijetom, možemo pronaći najstarije kavane na svijetu! Već od samih početaka, kavane i kafići bili su mjesta za sastajanje i raspravljanje o političkim i društvenim temama. Mnogo novih ideja, političkih stranaka, ali i nogometnih momčadi je nastalo upravo na tom mjestu. Je li tome tako zbog kave koja daje velike količine energije za rad mašte ili ima nešto u tome da su kavane mjesto sigurnosti i opuštanja? Koje su kavane imale veliki utjecaj na društvo i jesu li opstale do danas? Pripremite se za povratak u prošlost!
Kako su se zvale kavane?
Kavane diljem svijeta imale su drugačija imena. Tako se u Arapskom svijetu kavana nazivala al-maqhah, na perzijskom qahveh-khaneh, dok se na turskom nazivala kıraathane ili kahvehane. S obzirom na utjecaj Osmanskog Carstva na naše prostore, istok Europe zajedno s nama, je zadržao sličan naziv kavana ili kafić.
Na zapadu, kavana se na francuskom i portugalskom naziva café, u Španjolskoj cafetería, u Italiji caffè i u Njemačkoj Kaffeehaus. Kako god se zvale, kavane su bile centar društvene interakcije, mjesto gdje su se uglavnom muškarci sastajali te raspravljali o politici, glazbi, raznim novostima ili igrali šah.
Uz spomenute nazive, kavane su imale i nadimke. Tako je u Osmanskom Carstvu nadimak za kavu bio „Škola mudrosti“, a odnosilo se na mjesto gdje su se sastajali muškarci i razgovarali o umjetnosti i književnosti. U Engleskoj su postojala dva naziva „Penny Universities“ gdje je kava koštala 1 penny, a razgovaralo se, uz politiku, o svemu i svačemu pa je svatko mogao nešto naučiti.
Drugi nadimak za kavane u Engleskoj skovali su oni koji nisu bili ljubitelji kave i takve vrste okupljanja, najčešće pojedinci koji su imali neku vrstu autoriteta nad ostalim građanima. Naziv „Seminari propagande“ odnosio se anti-socijalnu percepciju kavana, koja je na kraju završila peticijom protiv kave i tako zatvorila brojne kavane u Engleskoj tijekom 1675. godine.
U Njemačkoj je nadimak za kavane bio KaffeeKlatsch te se odnosi na ženske trač partije, odnosno ogovaranja tijekom ispijanja poslijepodnevne kave. Kroz godine, ovaj nadimak se zadržao, ali je danas ujedno shvaćen kao opušten razgovor općenito.
Gdje je otvorena prva kavana na svijetu?
Prva kavana u svijetu ikada otvorena je u Istanbulu, odnosno tadašnjem Konstantinopolu! Kavana se zvala, i danas se zove, Kiva Han. Ona je otvorena 1475. godine, a uz nju tijekom 1555. godine otvoreno je još nekoliko kavana diljem Istanbula.
Do 1570. godine kavane su glavno središte za druženja i interakciju, no tijekom spomenute godine muftija Konstantinopola i ostali vjerski fanatici zabranjuju kavu zakonom jer su smatrali kako kava, kao i vino, treba biti zabranjeno, jer tako piše u svetim spisima Kurana.
Unatoč tome, konzumiranje kave ne prestaje. Iako se smanjuje, stanovništvo i dalje konzumira kavu u svojim kućama i u još nekoliko kavana koje su ostale otvorene unatoč zabrani.
Italija je oduvijek bila prepuna kavana!
Baratti & Milano Caffe jedna je od najstarijih i najljepših kavana u Italiji koja je opstala do danas. Otvorili su je davne 1858. godine Ferdinando Baratti i Edoardo Milano pod tadašnjim nazivom Fornitore della Real Casa. Godine 1875. kavana se premjestila na današnju lokaciju, između Piazza del Castello i Galleria Subalpina.
Caffe Florian je još jedna starija kavana otvorena 1720. godine na Piazza San Marco (Venecija) te koja radi i danas. Otvorio ju je Floriano Francesconi, a ova kavana je ujedno glavni kandidat za najdulju kavanu u svijetu koja radi preko 290 godina.
Pedrocchi Café je kavana u Padovi koju je 1760. godine otvorio Franceso Pedrochin, a osim što je i danas otvorena, ujedno nosi titulu najveće kavane na svijetu! Kavana je smještena u predivnoj staroj zgradi iz 19. stoljeća.
Također, ovo je ujedno i povijesno mjesto na kojem su se 1848. godine okupljali brojni krojači društvenih nereda, ali i poznati umjetnici poput francuskog novelista Stendhal, engleskog pjesnika Lord Byron i talijanskog dobitnika Nobelove nagrade Dario Fo.
Još jedna od najstarijih kavana u svijetu je Caffe Greco, smještena u centru Rima. Otvorio ju je Grk Nicola della Maddalena 1760. godine te i do danas poslužuje ukusnu kavu. Ovo je ujedno mjesto koje su mnogi posjetitelji prozvali najljepšom i najelegantnijom kavanom na svijetu.
Kavana je uređena s brojnim slikama velikih umjetnika koji su bili česti gosti. Primjerice, tu su kavu ispijali Buffalo Bill, Felix Mendelssohn, Mark Twain, Orson Wells i Hans Christian Andersen. Vrijedi posjetiti ovo mjesto, zar ne?
Danas, ovu kavanu uglavnom posjećuju brojni pisci, političari, umjetnici i drugi ugledni pojedinci iz Rima. Koliko je udobna atmosfera i ukusna kava najbolje opisuje izjava slikara Giorgio De Chirico koji je rekao kako je ova kavana mjesto u kojem „sjedneš i čekaš kraj“.
U engleskim kavanama kovali su se poslovni planovi.
Nije dugo trebalo da se prva kavana otvori i u Engleskoj. St. Michael’s Alley Coffee House otvorena je 1652. godine, no do danas nije sigurno je li vlasnik kavane prvi bio gospodin Bowman ili Pasqua Rosee, iako većina natpisa ide u korist Rosee.
Rosee je imao istočnjačke krvi u sebi, no ne zna se je li podrijetlom bio iz Armenije, Grk ili je dolazio sa zapadne Turske. Ono što se sigurno zna je da je bio službenik ili zaposlenik turskog trgovca koji je preprodavao kavu i druge luksuzne stvari.
Ova kavana je ujedno i prva kavana koje se oglašavala u lokalnim novinama. Taj natpis možete i danas vidjeti ako posjetite British Museum.
Druga najstarija kavana u Engleskoj zvala se, i danas se zove, Edward Lloyd’ Coffee House, a otvorena je 1685. godine u Londonu. Dobila je naziv po svojem osnivaču, a opisivali su je kao prostranu i nastanjenu sa sposobnim prodavačima.
Kako je kavana već počela okupljati točno određeni profil ljudi – prodavače, nedugo nakon što je otvorena, točnije 1696. godine Edward Lloyd je pokrenuo list također nazvan po njemu „Lloyd’s List“ koji je dijelio u kavani, a glavne teme su bile informacije o dolascima i odlascima brodova te uvjetima na moru.
Nakon nekog vremena, u listu su se mogle pronaći i informacije o dionicama, stranim tržištima te nesrećama koje su zadesile London. Tijekom 18. stoljeća upravo u ovoj kavani se pokrenuo biznis koji je ostao poznat do danas, a to je svjetski uspješna osiguravajuća kompanija Lloyd’s.
Hof zur Blauen Flasche u Beču
Hof zur Blauen Flasche, ili prevedeno na hrvatski, kuća ispod plave boce, bila je jedna od prvih i najomiljenijih kavana u Beču. Otvorio ju je Poljak Georg Franz Kolschitzky 1686. godine u blizini katedrale u ulici Schlossergassle.
Prema pričama, Kolschitzky je imao veliku ulogu u oslobađanju Beča od Turaka. On je tražio od poljskog kralja Sobiesky-ja da pošalje vojsku u Beč kako bi se borili protiv navale Turaka. U paničnom bijegu, Turci su za sobom ostavili velike količine zrna kave, čiju je vrijednost Kolschitzky prepoznao, a na kraju i popularizirao.
Njegova kavana uskoro je postala jedna od najpoznatijih, a Austrijanci su uskoro poludjeli za ovim finim napitkom. Navodno je posluživao goste obučen u Turčina, što je davalo dodatnu autentičnost ovom napitku i njegovoj kavani. Njegova inovativnost nije tu stala pa je tako počeo s posluživanjem kave s mlijekom koja je tada na tim prostorima bila nepoznanica.
Američke kavane malo su kasnile s otvaranjem
Iako je do 17. stoljeća većina europskih gradova već imala otvorene kavane čija je popularnost rasla, u Americi se prva kavana takve vrste otvorila 1773. godine u Philadelphiji. City Tavern izgrađena je po uzoru na kavane u Londonu, a vlasnike je bio Daniel Smith koji je imao za cilj okupiti cijeli grad na ovom mjestu. Washington, Jefferson, Hamilton i drugi utjecajni pojedinci bili su uglavnom česti posjetitelji u ovoj kavani.
Druga poznata kavana u Americi je The Old Tontine Coffee House, kavana koja je smještena na uglu između ulice Wall i Water Streets. Upravo je ovo mjesto gdje su se organizirale prve prodaje dionica u New Yorku.
Gdje je otvorena prva kava na našim prostorima?
Prve kavana niknula je u Rijeci! Taj grad je bio pod velikim utjecajem Venecije i Beča, a kao jedno od bitnijih lučkih mjesta, Rijeka se prilagodila potrebama stanovništva. Prema postojećim informacijama, prva kavana u Rijeci otvorena je 1715. godine, a vlasnici su bili Tommaso Bianchi i Florio Maruloni. Kavana je bila smještena u blizini današnjeg Koblerovog trga.
U Zagrebu, prva prava kavana otvorena je 1748. godine, a vlasnik je bio trgovac Leopold Dun. Kavu je nabavljao iz Nizozemske, a osim nju, posjetitelji su mogli konzumirati čaj i kavu. Do kraja 19. stoljeća kavanski život je postao u Zagrebu popularan jednako kao i u drugim europskim gradovima.
Glavne zagrebačke kavane otvorene su oko današnje Harmice. Tako su tu bile kavane Croatia, New York, Evropa te kavana K vječnom svjetlu. Nasuprot Harmici, na mjestu današnjeg hotela Dubrovnik bila je otvorena Velika kavana. Baš kao i u Londonu, to je bilo ujedno mjesto za obavljanje burzovnih transakcija.
Osim Velike kavane, na uglu Praške ulice i današnjeg Trga bana J. Jelačića, bila i Narodna kavana. To je bila jedna od najposjećenijih kavana. Na sjevernom djelu trga, otvorene su bile kavane Merkur i Royal. Tu su bile i kavana Zagreb, kavana Korzo… Tolika količina kavana nije bila otvorena niti u Italiji koja je prednjačila s brojem kavana tijekom povijesti!
Naravno, tu je i današnja Gradska kavana koja je otvorena 1930. godine i jedina je od starijih kavana koje još uvijek rade. Bila je poprilično prostrana i mogla je primiti 600 gostiju na zatvorenom prostoru i 300 gostiju na otvorenom.
Zagreb je tada imao oko 15 kavana i kafića, no do kraja 20. stoljeća u Zagrebu se otvara mnoštvo novih modernijih kafića, pa je tako u 21. stoljeće Hrvatska ušla s više od 18.000 registriranih ugostiteljskih objekata od kojih je najviše kafića!
Volim kavu je zajednica svih ljubitelja tog čarobnog napitka. Na ovom blogu će kava biti naša glavna tema, a razmjenjivat ćemo iskustva, savjete i novosti iz svijeta kave.
