Kako je nastala kava? Saznajte sve o povijesti kave

Svaki dan, točnije svako jutro, ispijete najmanje jednu šalicu ukusne, vruće kave kako bi vam dan započeo što ljepše i bolje. Taj mirisni užitak s vama je u vašim najtežim i onim najboljim trenutcima.

Jeste li se ikada zapitali tko je za to zaslužan? Kako je kava uopće dospjela baš u vašu šalicu? Ako vas odgovori na ova pitanja zanimaju, na pravom ste mjestu da sve naučite.

Kako je nastala kava?

kako je nastala kava

Nitko nije posve siguran koliko je kava stara, to jest koliko dugo sudjeluje u našim životima, ali možemo reći da je danas među prvim proizvodima na svijetu.

Priča o kavi započinje u Etiopiji, gdje je ovaj plod navodno poznat već više od tri tisuće godina. Tamo ga je pleme Galla miješalo sa životinjskim mastima, praveći energetske loptice koje su ratnici konzumirali prije samog odlaska u bitku.

Povijest kave – postoje mnoge priče, legende i mitovi o početcima kave

Najpopularnija je priča, s elementima legende, o etiopijskom pastiru Kaldiju (oko 300 godina prije Krista), koji je jednoga dana primjetio kako se njegovo stado koza ponaša živahno, nakon što se najelo crvenih bobica (zanimljiva činjenica – budući da kava raste u obliku bobica na grmu, po tome spada u voće).

Kaldi nikada nije vidio takav grm. Međutim, ne znajući što je to bilo, on nije mogao odoljeti. Odlučio je probati bobice koje su imale prilično snažan utjecaj na životinje. Odmah nakon što je isprobao, Kaldi je zaključio da mu bobice daju neobičan val energije!

Svoje otkriće podijelio je s koptskim svećenicima u obližnjem samostanu. Najprije je bio odbijen od strane svećenika, koji su bobice bacili u vatru, no zatim se sobom proširio neobično ugodan miris.

Svećenici su plodove najprije namočili u vodi te ih zatim pojeli dok bi vodu u kojoj su se bobice namakale popili. Taj napitak držao ih je budnima tijekom dugih molitva.

Nitko nije u potpunosti siguran kada je kava prvi put otkrivena

Arheolozi su, u ranim spisima oko 900. godine prije Krista, pronašli dokaze o korištenju kave kao lijeka u arapskom svijetu – protiv anemije, hunjavice i opstipacije (zatvora).

Biljka potječe iz Etiopije, gdje započinje ritaul pravljenja napitka od sušenih i isprženih sjemenki. Ubrzo je ispijanje kave proširilo i na druge zemlje.

Iz Etiopije korištenje kave prelazi na Bliski istok. Jemen je prva država koja je imala i plantaže kave, točnije u gradu Mocha prema kojem se i naziva jedna od najpopularnijih vrsta kave – caffe mocca.

Uzgoj je dodatno proširio na Arabiji i Egiptu. Arapi vješto skrivaju tajnu kuhanje kave, ali uvijek je postojala mogućnost krijumčarenja, za to je smrtna kazna.
Europa se suočava kavu za vrijeme osmanskih osvajanja.

Izvorni naslov: Kava raste. 1880 Kostarika, Srednjoj Americi

Iz Arabije u Europu

U 16. stoljeću, tijekom vladavine sultana Sulejmana Veličanstvenog, Turska razvija običaj svakodnevnog ispijanja kave.

Ispijanje kave je postalo toliko popularno da su državne vlasti bile prisiljene nekoliko puta uvoditi zabranu konzumiranja kave, smatrajući kako to oduzima previše vremena sultanovim podanicima.

Unatoč zabranama, kava nije izgubila svoju popularnost, te se već polovicom 16. stoljeća u Istanbulu otvaraju prve kavane.

povijest ispijanja kave

Čovjek koji je kavu predstavio Europi bio je mletački liječnik Prospero Alpini. Godine 1570. mletački trgovci uvoze kavu u Veneciju zajedno s duhanom.

Kava se toliko popularizirala u Veneciji da su se počele otvarati prve kavane i u Italiji. Prvo u Veneciji, a zatim u Milanu, Torinu, Genovi i drugim talijanskim gradovima. Oko 1760. godine samo je u Veneciji postojalo više od 200 kavana.

Iako su talijanski vjernici tražili Papu da je zabrani (smatrali su kavu „pićem nevjernika“ jer potječe iz Turske), papa Klement VIII. kušao je novi napitak i oduševljen njezinom okusu, odbacio je zahtjeve za zabranom kave.

Tijekom prve polovice 17. stoljeća, Europa je kavu prihvatila širom raširenih ruku. Kavane su se posvuda pojavljivale, ponajviše u Italiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj.

Kavu su u Beč donijeli Turci u 17. stoljeću. Nakon završetka bitke kod Beča, u turskim su šatorima pronađene vreće s kavom. Kava je uz pite ili čokoladne kolače, poznat bečki specijalitet.

No, pokušaji uvođenja zabrane konzumiranja kave, odvijaju se i u Velikoj Britaniji. Engleske žene, koje su u „Peticiji žena protiv kave“, 1674. traže zakonsku zabranu kave i to muškarcima mlađima od 60 godina.

Smatrale su kako zbog „malo crne, gorke i smrdljive vode“ njihovi muževi gube vrijeme, troše previše novaca i pretvaraju se u „beskorisne leševe“, koji „ogovaraju više nego žene“. Još jedan stvar koja ih je ljutila, bila je ta, da je ženama u prvim kavanama bio zabranjen ulaz, osim u slučaju da su radile tamo kao konobarice.

Prve kavane u Londonu

Osvajanje Novog svijeta

Veliki ljubitelj kave bio je francuski kralj Luj XIV., cilj mu je bio započeti uzgoj u Francuskoj. Shvativši kako to nije moguće jer biljka ne podnosi mraz i niske temperature, odlučio je izgraditi prve staklenike na svijetu. Naime on je htio uzgajati prvo drvo kave, poznato kao plemenito drvo.

No proizvodnja u staklenicima nije bila dovoljna. Potražnja za kavom je bila toliko velika da količina proizvedene kave u staklenicima jednostavno nije bila dosta.

Zato Luj zapovijeda jednom od svojih pomornika, da uzme nekoliko sadnica biljke i brodom ih prebaci na francuske posjede u Karibima. Uzgoj je toliko procvao da je polovicom 18. stoljeća na otoku raslo više od 15 milijuna grmova ove biljke.

Osim Luja XIV., priča se da su najpoznatiji francuski obožavatelji kave bili Honore de Balzac i Voltaire, koji su navodno pili i do 50 šalica kave dnevno.

Zahvaljujući francuskom kralju, kava je došla i u Latinsku Ameriku. Uzgoj kave se tamo uvelike razvio. Danas oko 22 posto ukupne količine kave dolazi iz Brazila. Uzgaja se na toplim i plodnim područjima središnjeg i južnog dijela Brazila. Zanimljivo je da se u nekim dijelovima Južne Amerike kava još uvijek bere ručno, kao naprimjer u Peruu.

Neobično je to da je posljednji kontinent, koji je usvojio uzgoj kave, bila Afrika. Istina, u Etiopiji su bobice kave korištene u medicinske svrhe, jele su se, eventualno miješale s čajem, no ono što danas nazivamo kavom, u Africi je usvojeno tek krajem 19. stoljeća kada su u Keniji i Tanzaniji zasađene prve plantaže.

Zatim se uzgoj širi na zapadnu Afriku, Angolu i Madagaskar. Tako kava postaje prva poljoprivredna kultura koja se uzgajala u cijelome svijetu te je jedna od prvih preteča globalizacije.

Prve kavane na svijetu

Prve kavane u svijetu

Prva kavana na svijetu otvorena je u Arabiji tijekom 16. stoljeća. O otvaranju prve u Istanbulu postoji i arhivirani zapis. To su bila mjesta rezervirana isključivo za muškarce, gdje su se posluživali topli napitci, kao što su kava, čaj i čokolade, a alkohol je bilo zabranjeno točiti.

Oko prve kavane u Europi postoje određene dileme. Smatra se da je u Veneciji 1645. godine otvorena prva, dok Englezi tvrde da je prva bila u njihovom gradu Oxfordu. Kavane se otvaraju diljem Europe – sljedeća je bila u Francuskoj u glavnom gradu Parizu, 1672., pa u SAD-u, točnije u Bostonu 1676.

Zatim godine 1683. otvorena je prva bečka kavana. Četiri godine kasnije izumljen je prvi mlinac za kavu. Najstariji primitivni aparat za spravljanje kave izumio je pariški svećenik Jean Baptiste de Belloy, 1800. godine.

U Hrvatskoj prva kavana otvara se 1748. godine. Trgovac Leopold Duhn bio je vlasnik te kavane otvorene u Zagrebu u blizini Trga bana Josipa Jelačića. Kava se nabavljala iz Nizozemske koja je u to doba bila preteča u trgovini ovim napitkom.

Kao i u islamskim zemljama i na europskom tlu kavane su isprva bile namjenjene samo muškoj populaciji. No promjene se uvode Francuskom buržoaskom revolucijom kada činjenica da svaka žena koja se pojavi na ovakvim mjestima je prostitutka, prestaje vrijediti.

Riječ kava

riječ_kava

Postoji mnogo različitih mišljenja i tumačenja o podrijetlu riječi kava. Neki govore kako je ime „kava“ poteklo od imena jugozapadne Etiopske pokrajine Kafa (danas Kefa) gdje je i otkrivena ova biljka.
Drugi pak govore kako je ta regija dobila ime po biljci.

Razvila se i teorija po kojoj ime „kava“ potječe od arapskog naziva „qahwa“ što se odnosi na crni napitak spravljen od prženog i samljevenog zrna. „Qahwa“ se može prevesti i kao „umanjiti želju za nečim“ i tako se nazivalo piće koje smanjuje apetit za hranom, a zapravo je riječ bila o vinu. Kada je kava stigla u Europu nazvana je „arapskim vinom“.

Engleska riječ kava ima podrijetlo također od arapske riječi „qahwa“, što znači snaga ili živahnost.

Uzgoj, razvoj i popularizacija

Nakon što je prošlo toliko godina od prve šalice kave, danas prevladavaju dvije vrste:

  • Coffea arabica
    Najstarija i najpopularnija vrsta kave. Ona daje zrno od kojeg se može dobiti kava visoke kvalitete. Zrna ove vrste daju blagu i aromatičnu kavu, ponekad obogaćenu s malo čokolade i začina. Smatra se da čak oko 70% kave na svijetu pripada upravo ovoj vrsti.
  • Coffea robusta
    Ova vrsta kave sadrži duplo više kofeina nego coffea arabica. Koristi se kako bi pojačala okus drugih kava. Udio proizvodnje u svijetu ne prelazi preko 30%, a razlog je to što caffea robusta je specifična po svom gorko – kiselom okusu. Ona daje debelu i spužvastu pjenu.

Vodeće zemlje po proizvodnji kave su Brazil, Kolumbija, Etiopija, Uganda, Angola, Indija i Indonezija.

Možemo reći da je kava povezala cijeli svijet, njen specifični okus i njezini efekti naširoko su poznati. Crni napitak proputovao je cijeli svijet, da bi mi svi danas mogli uživati u njemu. Nekada jedva dostupan, a danas na svakom uglu ulica, u svakom kafiću.

Postoje mnogi načini spravljanja kave, ali moramo priznati da je u bilo kojem obliku odlična i zato volimo kavu!

Written by kava