Plantaže kave – prijeti li plantažama kraj?

Raj u kojem raste kava. Tako bi se mogle opisati plantaže kave. Taj raj prostire se u samo određenim dijelovima planete, iako se više od 50 država svijeta bavi uzgojem kave. Kao što smo već spomenuli u jednom od naših članaka, idealni uvjeti za uzgoj kave nalaze se u Pojasu kave. On se raširio na 25 stupnjeva sjeverno i 30 stupnjeva južno od ekvatora. Iako se na tim plantažama uzgaja čak pet vrsta kave, svjetsko tržište bazira se na arabici i robusti. Najveći proizvođači kave, uz Brazil, su Nigerija, Uganda, Etiopija… Ako vas zanima kako izgledaju te plantaže i radi li se doista o raju, onda ste na pravom članku!

Prve plantaže kave

Vjerovali ili ne, kontinent koji je posljednji usvojio uzgoj kave bila je Afrika! Kao što smo već spomenuli u jednom od naših blogova, u Africi je otkrivena kava uz plešuće koze, a kasnije se riječ o ovom finom crnom napitku proširila diljem svijeta. Neke zemlje bile su brže i dosjetljivije pa je tako prva plantaža kave napravljena u Jemenu. S malim zakašnjenjem u Tanzaniji i Keniji prve plantaže posađene su tek kave krajem 19. stoljeća.

Prvim gutljajem, Europljani su postali zaluđeni kavom. Naravno, ona se najviše konzumirala među aristokracijom, jer je njezina cijena bila izrazito visoka zbog ograničenih količina koje su se u to vrijeme mogle uvoziti.

Obožavatelj broj jedan bio je francuski kralj Luj XIV, koji je odlučio zasaditi svoju plantažu kave u Francuskoj. Bezuspješno. Luj je nakon nekog vremena shvatio kako klima u Francuskoj ne odgovara kavi te da biljka uvene pod niskim temperaturama i mrazem. Luja to nije obeshrabrilo pa je odlučio izraditi staklenike po prvi put na svijetu.

To mu je čak i dobro išlo, no shvatio je da količina kave koja se uzgaja u staklenicima nije dovoljna potrebi Europljana. Luj je tako naredio da se brodom određeni dio biljaka prebaci na otok Santo Domingo, odnosno u Dominikansku Republiku, zbog povoljne klime. No, nakon osamostaljenja Haitija, početkom 19. stoljeća, francuski veleposlanici su sa svojim robovima pobjegli na otok Kubu koja je bila pod vlašću Španjolaca.

Španjolci su Francuzima „nenamjerno“ dali loš, negostoljubiv dio u podnožju gorja Sierra Maestra na jugoistoku Kube. No, taj se potez pokazao dobrim pa su Francuzi doživjeli procvat jer je u kratko vrijeme na Kubi i Karibima raslo preko 15 milijuna grmova kave, zahvaljujući dobroj klimi i tlu.

Ubrzo su im se pridružili i drugi uzgajivači kave: Katalonci, Englezi, Nijemci, Amerikanci. Od tamo je kava dospjela i u Latinsku Ameriku koja je doživjela svoj uzlet i zauzela prvo mjesto među svjetskim proizvođačima kave zbog savršeno pogodne klime koja je slična onoj u Istočnoj Africi, od kuda je kava zapravo i krenula na put oko svijeta.

Kada su i drugi shvatili kakva je klima dobra za uzgoj kave, kava se počela uzgajati u Brazilu, Kolumbiji, Kostarici i drugim zemljama Latinske Amerike krajem 19. stoljeća. To su većinom bile moderne, velike plantaže koje su u kratkom vremenu pokorile manje plantaže, poput ove na Kubi.

Tako su danas te manje kubanske plantaže ostale u ruševinama nekadašnjih cesta, mostova i kuća uzgajivača. Ostala je samo nekolicina proizvođača kave koji rade na tradicionalan način. Stoga ako se ikada nađete na Kubi, svakako vam preporučujemo obilazak ostataka 171 plantaže i razgledavanje veleposjedničkih vila, robovskih odaja i brojnih industrijskih elemenata za sušenje i namakanje zrna kave i mnogo toga drugog.

Upravo je cijelo to područje Kube upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi. Iako se cijeli vijek otkrivanja kave i njezinog uzgoja veže za brojne negativne konotacije, poput ropstva i izrabljivanja radnika koji su sami po sebi ionako siromašni, u ovom članku bavit ćemo se današnjim plantažama diljem svijeta.

Etiopija je izvoznik vrhunske kave

Etiopija opskrbljuje oko 3% svjetske potražnje za kavom te se nalazi na sedmom mjestu glavnih svjetskih proizvođača kave. Iako se to čini kao mala brojka, za etiopijsku ekonomiju to je dobra zarada. Oko 60% stranih prihoda dolazi iz izvoza kave i oko 15 milijuna stanovništva se oslanja na kavu kao glavnu zaradu! Ujedno, polovicu uzgojene kave konzumiraju stanovnici Etiopije.

Europska Unija, istočna Azija i Sjeverna Amerika su glavna tržišta na koja se izvozi kava iz Etiopije. Procjenjuje se da se plantaže kave prostiru na 4000 km². Točnu brojku nije moguće navesti zbog same prirode i fragmentiranosti područja. Glavne plantaže se nalaze u: Harar, Sidamo, Yirgacheffe ili Limu, a sva zrna kave uzgojena u tim područjima nose njihovo ime koja su pravno zaštićena.

Tako postoji etiopijska kava Sidamo koja se uzgaja u Sidamo regiji i odnosi se na vrhunsku arabiku. Zrnca su mala i sivkaste su boje s biljnom aromom, a okus te kave opisuje se kao dubok, začinjen i povezuje se s okusom vina ili čokolade. Najčešći okusi koji su spomenuli brojni kušači ove kave su opisani kao okus limuna ili nekog citrusa. Što znači da ta kava sadrži veću dozu kiselosti.

S druge strane, Harar kava raste na istočnijem području Etiopije i ona je jedna od najstarijih vrsta kava koja se uzgajaju. Njezin okus se opisuje kao voćni i vinski. Zrnca su srednje veličine, zelenkasto – žute boje i srednje kiselosti. Sadnja, uzgoj i sušenje kave u Etiopiji se i dalje radi sve ručno.

Za razliku od drugih svjetskih uzgajivača kave, Etiopija ima četiri posebna sistema za proizvodnju organske kave.

Šumska kava se odnosi na arabiku koja se uzgaja ispod sjene šumskog drveća na južnom i jugo – zapadnom dijelu Etiopije. Ova kava otpornija je na bolesti, daje vrhunsku aromu i čini oko 10% ukupne proizvodnje kave.

Polu šumska kava isto se odnosi na južni i jugo – zapadni dio Etiopije. Farmeri sade kavu na mjestima gdje dopire sunce, ali i gdje ima odgovarajuća sjena te dolaze jednom godišnje ubrati plodove. Ovakav način uzgoja kave čini 35% ukupne proizvodnje kave.

Vrtna kava je kava koja se uzgaja u blizini doma farmera, a odnosi se na južne i istočne dijelove Etiopije. Sadi se u manjoj količini, 1000 do 1800 drveća po hektaru, a u zadnje vrijeme ovakav način uzgoja širi se i na jugo – zapadnu Etiopiju.

Kava na plantažama odnosi se na uzgajanje kave na plantažama koje su u vlasništvu države. Ovakav način uzgoja kave u Etiopiji je jedini u kojem je dopušteno korištenje kemijskih gnojiva i herbicida. Ova kava čini 5% ukupne proizvodnje kave.

Brazil kao predvodnik u plantažama

U Brazilu se uzgaja čak 25% svjetske kave! Zbog toga on je najveći proizvođač kave na svijetu, a tu titulu nosi već 150 godina. Svoj prvi vrhunac u izvozu kave, Brazil je doživio 1920ih kada je opskrbljivao čak 80% svjetske potrebe za kavom! Taj broj se smanjio 50ih godina zbog porasta izvoza kave iz drugih zemalja.

Plantaže kave u Brazilu se prostiru na 220 000 farmi kave, odnosno 27,000 km². Poznate su plantaže São Paula, Espírita, Parana, Minas Geraisa gdje su uvjeti za uzgoj kave više nego idealni. Sama Minas Gerais proizvodi polovicu izvozne kave iz Brazila.

Na većini Brazilskih plantaža uzgaja se arabika, posebice u Rio. Robusta se uzgaja u sjevero-zapadnom dijelu Brazila u Espírito Santo gdje se proizvede oko 80% robuste. U Brazilu se većina kave ubire u sušnom razdoblju između lipnja i rujna. Većina ubrane kave se suši.

Bobice ubrane kave rašire se na suncu i tako se suše 8 do 10 dana, a ponekad i do 4 tjedna u slučaju loših vremenskih uvjeta. Nakon što se osuše, miče se vanjski sloj bobica i s tim guljenjem dolazi se do zrnca kave. Kada se sve očisti, zrnca se stavljaju u pakiranja po 60 kg.

Kao što sigurno već znate, kava zahtijeva posebne klimatske uvjete. Mraz je jedan od klimatoloških neprijatelja kave. Ukoliko je mraz kratkotrajno u nešto manjoj količini pokrio biljku, tada će otpasti njezini cvjetovi. Nešto opasniji mraz je takozvani crni mraz koji uništi cijelo drvo te tako rezultira posljedicama koje će biti dugotrajne. Točnije, biljka se sadi odmah nakon prolaska crnog mraza, a za prve plodove trebat će 3 do 4 godine!

Iako crni mraz u pravilu dolazi svakih 5 do 6 godina, zadnji ozbiljniji i dugotrajniji mraz dogodio se 1994. godine u Brazilu u lipnju i trajao je puna dva tjedna! Procjenjuje se kako je količina kave bila manja za 50 do 80%.

Većina kave koja se izvozi iz Brazila podijeljena je u dvije različite grupe. Pržena kava i instant kava. Brazil je ujedno i najveći proizvođač kave za instant kavu s 10-20% ukupnog izvoza instant kave. Obje navedene grupe kave se uglavnom izvoze u SAD.

Kenija je bogata zemlja koja ne pije kavu

Kenija je jedna od dobrostojećih država. Naravno, u kontekstu Afrike. Neki navode kako je Kenija afrička Švicarska, a ako se pitate zašto je tome tako, odgovor leži u kavi. Kenija je poznata po preko milijunskom izvozu vreća kave godišnje.

Broj plantaža u Keniji iznosi oko 300.000 i sve su organizirane u 150 zadruga, jer u Keniji nema privatnog vlasništva.

Kava koja se ovdje uzgaja je uglavnom arabika na 1500 do 2100 metara nadmorske visine. Ova nadmorska visina dobra je prije svega jer na njoj se ne stvara mraz. A kao što smo već spomenuli u članku, mraz može biti poguban za biljku.

Tlo je dovoljno vlažno, a drveće banane štiti kavu od prejakog sunca. Berba izraslih plodova traje od lipnja do rujna i od listopada do siječnja. Isto kao i u Etiopiji, sve se obavlja ručno. Za razliku od Brazila gdje se plodovi obrađuju sušenjem na suncu, kava se u Keniji obrađuje uglavnom na mokar način. Pakiranje i prodaja kave većinom se odvija u glavnom gradu Nairobiju.

Država u Keniji ima funkciju koordinatora i potpore. Stoga ona otkupljuje sirovu kavu, a zatim se na aukcijama kava prodaje dalje. Inače su proizvođači kave bolje plaćeni u odnosu na cijenu po kojoj se kava proda na aukciji. Zbog toga je cijena kenijske kave nešto viša od ostalih na svjetskom tržištu.

Zanimljivo je to da se u Keniji mogu pronaći posađena stabla još iz 1900-ih jer se stabla obrezuju tako da iz jednog može izrasti više stabala. Isto tako, zanimljiva je i brojka koja pokazuje kako, za razliku od Etiopljana, Kenijci piju manje od 200 grama kave godišnje. Uglavnom konzumiraju čaj pa tako većina ubranih plodova kave odlazi na izvoz.

Uganda izvozi robustu

I u Ugandi uzgoj kave je već tradicija. Robusta se uzgaja oko najvećeg slatkovodnog jezera Victoria, a arabika Bugisu se uzgaja na specifičnom području, točnije na granici s Kenijom kod planine Elgona koji je u blizini vulkana. Zvuči zanimljivo, zar ne? 🙂

* Izvor fotke

Za razliku od Kenije, Uganda je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta. U njoj čak 500 000 farmera uzgaja kavu, a jedan od glavnih dobavljača kave iz Ugande je Europska unija. Uganda se smjestila točno na ekvatoru i radi se o doista sušnom području. Stoga se zrna kava obrađuju na suhi način.

Kako klimatske promjene utječu na plantaže kave?

Jako! Klimatske promjene su glavni neprijatelj plantažama kava diljem svijeta. Porast temperature će gotovo pa u potpunosti uništiti sve dobre uvjete za uzgajanje kave. Osim Brazila, najvećeg proizvođača kave, takva nesreća zadesila bi i Nikaragvu u kojoj se, prema mnogima, uzgaja najbolja kava na svijetu. Tu su i Kenija, Etiopija, Uganda… Brojne su zemlje koje bi mogle izgubiti većinu svojih plantaža do 2050. godine.

Zašto 2050. godine? Ako je vjerovati izvještaju Klimatskog instituta Australije i Novog Zelanda, ove klimatske promjene kojima smo u zadnje vrijeme i mi svjedoci, mogle bi prepoloviti povoljne prostore za proizvodnju kave. U izvještaju se također ističe rizik za velike proizvođače kave na svijetu, Starbucks i Lavazza. Neki ističu kako će do 2080. godine u nestati 99% današnjih plantaža kave!

No, kada se govori o utjecaju klimatskih promjena na plantaže kava, tada se ne misli samo na drastično smanjenje proizvodnje kave i takozvane velike igrače, nego i na ugrožavanje preko 120 milijuna stanovnika koje žive u spomenutim zemljama upravo te koji preživljavaju zahvaljujući velikom izvozu kave. Valja imati na umu kako su te zemlje uglavnom među siromašnijim na svijetu. Primjerice, u Tanzaniji se čak 2.4 milijuna stanovnika oslanja na proizvodnju kave. No, za svaki Celzijus koji padne ili premaši normalnu temperaturu u tom području, izgubi se 137 kilograma kave po hektaru!

Visoke temperature i obilne kiše nanose veliku štetu plantažama kave u Guatemali, gdje je od 2012. godine izgubljeno oko 85% usjeva kave, te u Srednjoj Americi gdje je šteta u 2012. i 2013. godini iznosila 500 miliona dolara. U tom periodu, 350 000 radnika je ostalo bez posla. Kako je tek u siromašnim zemljama? Zasigurno još gore.

Kako god bilo, klimatske promjene se sigurno neće zaustaviti i rizik od uništavanja plantaža kave iz dana u dan je sve veći. Tako spomenuti izvještaj ističe kako će klimatske promjene utjecati prvenstveno na okus, miris i cijenu kave.

Želite svoju plantažu kave?

To je čak i moguće za Ugandu! Možete si kupiti plantažu te tako pomoći djeci da dobiju osnovno školovanje i adekvatnu medicinsku skrb. Plantaža od 125m² može se kupiti za 38 eura mjesečno, ali postoje i druge opcije koje se mogu provjeriti na službenoj stranici.

Stabla se sade na firmi velikoj od 140 hektara i vlasnik zemljišta je država, no vi možete biti vlasnik stabala. Stablo će roditi prvi put kroz 4 godine te se za njegov uzgoj ne koriste nikakvi pesticidi. Poslove održavanja stabala i branja plodova obavlja stanovništvo te na taj način zarađuju za školovanje ili medicinsku skrb svojoj djeci.