Može li kava za van zaživjeti u Hrvatskoj?

Sjećate li se kada ste otkrili da u Hrvatskoj postoji nešto što se zove kava za van? Ovo neobično iskustvo zasigurno je ostalo u pamćenju pravih kavopija.

Pronalazak kafića na čijim vratima piše „kava za van“ bio je gotovo pa nemoguć. Ako ste i imali sreće naići na takav kafić, bilo je poprilično neobično uzeti kavu za van, hodati ulicom i piti je. Ljudi bi pomislili da nemate prijatelja ili da s vama nešto nije u redu.

Danas, priča je nešto drugačija. Coffee to go pronašla je svoje mjesto u gotovo svakom kafiću. No, koliko je moguć njezin opstanak u hrvatskoj kulturi ispijanja kave, koja se sastoji od dvije nerazdvojne komponente: kave i društva?

Coffee to go/Kava za van

Kava za van proizvod je zapadnjačkog ubrzanog života. Upravo ta ubrzanost kreira neka nova pravila životnog stila, a sam život ne staje nakon naručene kave. Zamislite ispijanje kave bez akulanja, odmaranja ili političkih rasprava!

Upravo kava za van u Americi predstavlja simbol zaposlenosti, važnosti, pa i bogatstva. Hodajući ulicom s kavom u ekstra velikim čašama, ostavlja se dojam neopisivo važne osobe za zajednicu, koja ima veliku količinu neodgodivog posla.

Stoga, osoba koja je zaposlena nema vremena sjediti u kafiću, ispijati kavu i ljenčariti ili čitati novine. Kavu za van brzo kupi i brzo popije. Dok u Hrvatskoj taj proces teče nešto sporije.

Zamislite kako Amerikanci reagiraju kada čuju da čaša do 200 ml kave može trajati više od sat vremena?! Jedan od njih je upitao jesu li to magične čaše u kojima se kava sama napuni. Nepojmljivo je da se kava može tako sporo piti.

Bilo da kavu za van vidite kao privilegiju ili kao još jednu zapadnjačku glupost, ovaj se fenomen već dugi niz godina širi Europom. Neke zemlje poput Italije i Španjolske pružaju snažan otpor ovoj kulturi hodajućeg ispijanja kave, dok zemlje poput Švedske i Engleske sa zadovoljstvom prihvaćaju ovu ideju i prilagođavaju joj se.

Za razliku od Italije i Španjolske, Hrvatskom se prije nekoliko godina proširila potražnja za kavom za van. U paketu s mnogobrojnim utjecajima zapadne kulture, bio je neizbježan dojam da se svi problemi rješavaju uz veliku čašu kave. Ona je crno tekuće gorivo koje nas pokreće i čini sposobnima da radimo cijeli dan i cijelu noć.

Priče kavopija za pamćenje

Preteča kave za van u Hrvatskoj bile su termosice u koje bi sipali svježe skuhanu tursku kavu prije odlaska na cjelodnevne izlete. Kava za van kao novitet došla je početkom 2000-tih godina. Scenarij je kod svih kavopija uglavnom bio isti – kavu za van imala je nekolicina kafića u centru grada, a konobari su je posluživali u običnim plastičnim čašama.

Danas, vidimo da je situacija u potpunosti drugačija. Kava za van prepoznata je kao obećani novi poslovni pothvat koji će donijeti veću zaradu vlasnicima kafića. Nalazi se u ponudi u gotovo svakom kafiću, a na samom šanku prostire se švedski stol pribora za kavu – smeđi ili bijeli šećer, natren, žličice plastične za miješnje, poklopci različitih boja, a u nekim kafićima možete čak i birati boju čaše. Tko bi tome odolio?!

Ima li kava doista toliku važnost u hrvatskoj kulturi?

Naša kultura ispijanja kave nije samo popiti kavu kako bi dobili energiju. To je proces kojeg ne vežemo isključivo za posao, nego u kojem usporavamo sve i dajemo barem jednosatnu slobodu sami sebi.

Prema narodnom vjerovanju, kava je ujedno i lijek. Bilo da imate glavobolju ili želite pospješiti probavu nakon obilnog obiteljskog ručka, tu je kava. Također, kava pomaže i kod mamurluka.

No, važnost kave ne leži samo u vjerovanju u njezinu ljekovitost, ona predstavlja znak pažnje koju imate prema drugoj osobi. Koliko puta ste čuli od svojih roditelja „Ne mogu praznih ruku ići u goste. Kupit ću kavu.“? Njezina snaga leži u nepogrešivosti izbora za poklon. Svi vole kavu, i nitko neće tražiti račun da je vrati u trgovinu i zamjeni s nečim drugim.

Kada statistika počne govoriti za sebe

Hrvatska je među top 20 zemalja u ispijanju kave! To se može vidjeti i po popunjenim kafićima na ulicama glavnih gradova diljem Hrvatske.

Također, prema istraživanju provedenom na Agronomskom fakultetu Hrvate je moguće kategorizirati na one koji vole kavu, ne mogu bez nje ili su ovisni o njoj.

S obzirom na recesiju koja je nastupila 2008. godine i njezinog utjecaja na porast cijene kave, Hrvati su nalazili alternative dolaska do jeftinijih verzija kave, kao što su instant kave koje kupuju u supermarketima.

Kao što je spomenuto, cijene kave su drastično rasle, no bez obzira na to uvijek se pronašla neka kuna u džepu kojom bi si priuštili ovaj neizostavni dnevni napitak. No, kava nije samo poklon ili ritual uživanja.

Ona predstavlja trenutno financijsko stanje. Primjerice, kada vam prijatelj kaže „Nemam za kavu.“, znate da je situacija doista ozbiljna. Naravno, neupitno je to da ćete svejedno otići u kafić, platiti mu kavu i pričati satima.

Znate li onu humanitarnu gestu „kruh za kasnije“? Kada u pekarnama netko plati kruh unaprijed računajući da će kasnije doći netko tko si ne može priuštiti kruh. E pa, isto to u Hrvatskoj ima i „kava za kasnije“! U nekoliko kafića diljem Hrvatske možete platiti nekom kavu tko si je ne može priuštiti i tako im pomoći. Zamislite samo kolika je važnost kruha i kave u hrvatskoj kulturi!

Spomenuto istraživanje pokazuje kako postoji velika povezanost Hrvata s kavom, no jedina razlika je vezano za dob. Primjerice, starije kavopije imaju svoju tradicionalnu marku kave koju konzumiraju i ukoliko je ne pronađu u trgovini, neće posegnuti za alternativom nego će ići dalje tražiti ciljanu kavu.

S druge strane, mlađe kavopije (ispod 35 godina) posežu za raznim alternativama i rijetko imaju neku svoju najdražu marku kave. Također, upravo ti mladi najčešće konzumiraju kavu za van.

Snažna tradicija ispijanja kave možda potvrđuje i činjenica da veliki broj ispitanika konzumira kavu u kafićima, jer ne znaju što drugo piti, niti imaju naviku naručiti nešto što nije kava s mlijekom. Ovaj automatski odgovor na pitanje konobara „Što ćete piti“ često može zeznuti osobu, posebice tijekom ljetnih mjeseci na Jadranskoj obali. Pa će se tako račun gdje piše 25 kuna kava u šoku i nevjerici dijeliti po društvenim mrežama i medijima.

Još jedno zanimljivo istraživanje je proveo portal fixr.com o tome što ljudi najviše pretražuju preko Google-a u raznim dijelovima svijeta. Tako se u Nizozemskoj najviše googlaju teme o obrazovanju, u Francuskoj o kroasanima, a u Italiji o Ferrariju.

Znate li koja je riječ u Hrvatskoj najčešće tražena u Google tražilici? Kava! Pitanje na koje se traži odgovor je „Koliko u Hrvatskoj košta kava?“. Svakako bolje od najčešće postavljenog pitanja u Iranu gdje ljudi žele saznati koja je cijena ljudskog bubrega.

Brza kava na hrvatskim usporenim ulicama?

Iz perspektive ubrzanog života amerikanaca, dugotrajno ispijanje kave s mlijekom u društvu prijatelja predstavlja neobičan ritual. No, opet, to je nešto čemu se dive, jer izdvojiti vrijeme za sebe i svoje prijatelje postaje sve veći problem u vihoru ubrzane karijere.

S druge strane, kultura ispijanja kave u Hrvatskoj povezana je sa socijalizacijom, ali i tradicijom. Stoga će se u danu uvijek pronaći vrijeme barem za dvije šalice kave u opuštenoj atmosferi s prijateljima.

Iz koje god perspektive sagledavali ulogu kave u različitim kulturama, navike sjedenja na kavi su nešto što je jednostavno neodvojivo od hrvatske kulture. Barem za sada. Stoga, i kada naručite kavu za van vjerojatno ćete je popijete u društvu s prijateljima ili odmarate i pregledavate portal kao što je volimkavu.com. 🙂