Sve tajne aparata za kavu na jednom mjestu

Drevna metoda pripremanja kave trajala je nešto dulje od današnje. Nakon što su se zrnca kave ispržila i slomila, stavila su se u tekućinu te kuhala dok voda nije potamnila. Za takvo kuhanje, koristio se lonac od mesinga s dugačkom ručkom. Iako se ova posuda za pripremanje kave i dalje koristi u određenim dijelovima svijeta, danas je teško izabrati pravi aparat krojen prema vlastitim potrebama. Od različitih proizvođača, preko visokih i niskih cijena, prema modernom dizajnu aparata za kavu, donosimo vam najbitnije informacije na koje trebate obratiti pozornost kod kupovine i održavanja aparata za kavu.

Sve je započelo perkolatorima

Gledajući prema natrag u povijest razvoja kave i njezina kuhanja, glavnu riječ su imali perkolatori. Uz njih, kava je spremna za svega par minuta.

Između 1810. i 1814. godine nastao je prvi najstariji oblik perkolatora. Za njegov izum zaslužan je američko – britanski vojnik Count Rumford koji je imao želju proširiti naviku ispijanja kave među vojnicima. Prvenstveni razlog za to bio je smanjenje korištenja alkohola te promoviranje kave zbog njezinih stimulirajućih karakteristika.

Drugi najstariji oblik prekolatora dizajnirao je 1865. godine James Nason u SAD-u, no glavnu zaslugu za patentiranje modernog perkolatora pripada također Amerikancu Hansonu Goodrichu. On je 1889. godine nagrađen za izum ovog aparata za kavu.

Perkolator

Malo toga se promijenilo od izuma do danas. No neke od glavnih razlika su prije svega materijali od kojih se rade ovi aparati. Iako su perkolatori bili napravljeni u potpunosti od stakla, današnji se rade od metala poput aluminija i poniklovan bakra.

Današnji perkolatori su uglavnom električni, što pojednostavljuje cijeli proces kuhanja kave. Do izuma električnog perkolatora, kava se u njemu zagrijavala uz pomoć štednjaka ili drugog izvora topline.

Perkolator proces kuhanja

Sam perkolator funkcionira na način da se u njega ulije voda koja se zagrijava unutar posude. Na vrhu posude, iznad vode, stavlja se svježa kava. Nakon što voda prokuha, stvaraju se mjehurići koji ključaju u visinu i guraju vodu po vertikalnoj cijevi prema gore. Tada voda prolazi kroz kavu na vrhu te kroz filter kapljice kave padaju natrag u hladnu vodu. Vrlo bitnu ulogu imaju filter prsteni koji sprječavaju sitna zrna kave da prođu u svježe skuhanu kavu.

Ono što je bitno napomenuti je da ovakav kontinuirani proces kuhanja kave na visokoj temperaturi čini skuhanu kavu gorkom. Iako se često među kavopijama mogu čuti prepirke oko toga je li prokuhana kava doista dobra – Coffee boiled is coffee spoiled – naravno, sve ovisi o preferencijama pojedinca.

Francuzi kao predvodnici u inovacijama

Brojne inovacije u samom razvoju aparata za kavu su pratile i neke nove promjene u procesu kuhanja kave. Tako je jedna od inovacija krajem 18. stoljeća u Francuskoj bilo kuhanje kave, ali bez da voda prokuha. Tu ideju je progurao arhiepiskop Jean-Baptiste de Belloy.

Tako je oko 1780. godine izumljen takozvani biggin, lončić za kavu koji je imao posebno odjeljenje u kojemu je stajala mljevena kava i odjeljenje u kojemu se sipala topla, ali ne kipuća voda.

biggin

Između vode i kave filter je predstavljao neki odjevni predmet. Tako su koristili stare čarape, pamučnu odjeću ili pak prirodno vlakno juta koje se koristilo za izradu sagova ili vrećica. Uz to, sama kava je morala biti posebne veličine. Ukoliko su zrnca bila pregruba, kava je bila slaba. Ukoliko su zrnca bila previše mljevena i premekana, voda nije mogla prolaziti kroz filter i kapati.

French press

Kroz povijest, bilo je tu još mnogo utjecaja od strane Francuza. Tako je danas jedan od najpoznatijih i najkorištenijih aparata za pripravljanje kave, ali i čaja, upravo – french press. Uz ovu alternativu u kuhanju kave, sve postaje jednostavno.

French press

French press sastoji se od staklene posude te metalne filter mrežice. Kod korištenja potrebno je uzeti srednje mljevenu kavu, te sipati jednu do dvije žličice u zagrijanu posudu. Vrlo je bitno da se kava zalije vrućom vodom, ali ne kipućom. Nakon dvije do četiri minute, potrebno je polako pritisnuti filter mrežicu prema dolje kako bi sav talog ostao ispod mrežice.

Savjetujemo da nakon toga pričekate još koju minutu prije sipanja kave u čašu, kako bi se zrnca kave koja su pobjegla iznad mrežice slegla na dno. No, nemojte čekati predugo, jer bi vam kava mogla biti previše gorkog okusa.

Ukoliko uz ovaj način kuhanja kave koristite svježe samljevenu kavu, tada ćete moći maksimalno uživati u aromi kave. No, kao i ostali aparati za kavu, potrebno je redovito čistiti posudu i mrežicu, kako bi se uklonio nastali kamenac. Također, ukoliko ih ne čistite detaljno i redovito, treba imati na umu da naslage ulja i masnoća od kave mogu oksidirati i tako utjecati na kvalitetu okusa kave.

Ono što je dobro kod french press-a je to da se može nabaviti po vrlo jeftinoj cijena, a može imati dulji vijek trajanja. No, osim crne obične kave, ne može se previše koristiti za pripravljanje kava s jačom pjenom.

Talijanski mali aparat u vašoj kuhinji

Nešto popularnija posuda za kuhanje kave je talijanski moka aparat. Drugi naziv za ovo kuhalo je i macchinetta što bi u doslovnom prijevodu označavalo „mali aparat“. On može biti električni ili se zagrijava na štednjaku, a prepoznatljiv je po svom posebnom zvuku tijekom kuhanja kave.

Moka

Najpoznatiji proizvođač za ovaj aparat je Bialetti, koji je ujedno i zaslužan za plasiranje ovog kuhala u kuće diljem Italije početkom 1930 -ih. Ove tvrtka inače je dobila ime po Alfonso Bialettiju koji je bio talijanski izumitelj. Upravo je on izumio kuhanje kave po principu perkulacije, odnosno podizanje kipuće vode pod manjim pritiskom i temperaturom do 90 °C, koja prolazi kroz filter i kavu prema vrču odozdo prema gore.

Moka gif

Sam aparat se ističe kao pravi aparat za dobivanje talijanskog espressa u vlastitom domu. Ovaj mali aparat radio se od aluminija, dok se danas radi uglavnom od nehrđajućeg čelika. Ono što je bitno znati kod kuhanja kave uz pomoć moke je da temperatura zagrijavanja vode mora biti što veća. Na taj način se voda brže istisne kroz kavu prema vrču.

S druge strane, bitno je voditi računa i o tome kako je kava samljevena. Ukoliko je kava pregrubo samljevena, tada će voda prolaziti prebrzo kroz kavu, a ukoliko je kava prefino samljevena, onda će voda ispariti kroz sigurnosni ventil. U bilo kojem od ova dva slučaja, može se naštetiti samoj aromi kave.

Baš kao i kod french press-a, s ovom se kavom ne može stvoriti jača krema na vrhu napitka, no za razliku od pressa, za ovaj aparat morat ćete izdvojiti nešto veću svotu novca, ako želite dugotrajnu i kvalitetnu moku.

Uz to, jedna od razlika između moke i aparata za espresso kavu je nizak pritisak pri pripremi kave. Kod moke se radi o pritisku jačine 1 do 2 bara, dok je kod espresso aparata barem 9 bara.

A kako se razvio espresso aparat?

Industrijska revolucija je doista promijenila sve. Zahvaljujući izumima parnih strojeva, ne uvode se promjene u društvu, brzini života, nego i u samom kuhanju kave. Veće kretanje stanovništva, potiče veće pripremanje i ispijanje kave u kavanama koje su u to doba bile glavno središte okupljanja i druženja.

Tako je talijanski inženjer Luigi Bezzera 1901. godine u Milanu patentirao prvi espresso aparat pod nazivom „Tipo Gigante“. Aparat je funkcionirao tako da je parnim pritiskom potiskivao vodu kroz mljevenu kavu. Upravo onako kako to i danas funkcionira.

Prvi espresso aparat

Par godina nakon ovog inovativnog otkrića, Bezzerin prijatelj, Desiderio Pavoni kupio je patent i složio svoj model „Ideale“. Od tada pa sve do sredine 20. stoljeća, započinju se javljati brojni proizvođači i inženjeri koji rade na svojim aparatima, a svi funkcioniraju na isti princip.

Za prototip modernog espresso aparata zaslužan je Valente koji je 1961. godine izumio „Faemu E61“. U njegovom aparatu pritisak je vršila električna pumpa, voda je odvojena od pare a termosifonski sustav drži temperaturu stabilnom.

Tek je 1975. godine tvrtka Ulka uspjela potaknuti proizvodnju espresso aparata za kućanstvo. Sve to zahvaljujući izumu vibracijske pumpe koja je omogućila da i manji aparati imaju potreban pritisak za pripremu espressa.

Espresso kava

Upravo je spomenuta pumpa jedna od glavnih sastavnica espresso aparata, zbog toga što povlači vodu iz posude prema kavi. Pod pritiskom od 9 do 15 bara voda odlazi u dio u kojem se zagrijava.

Ono što predstavlja glavnu razliku između espresso aparata i drugih je njegovo teže održavanje čistoće. Kako bi kava uvijek imala dobar okus i kvalitetnu aromu, potrebno je štititi aparat redovitim čišćenjem od bakterija i kamenca. To se uglavnom radi posebnim tekućinama za čišćenje koje se mogu kupiti gotovo u svakoj trgovini s kavom. A tu su i neke druge metode o kojima ćemo kasnije.

Naravno, danas postoje i oni espresso aparati koji imaju mogućnost automatskog čišćenja, no tada se najčeše radi o aparatima visoke cijene.

Kako odabrati onaj pravi aparat za kavu?

Tijekom odabira odgovarajućeg aparata za kavu bitno je znati nekoliko informacija. Prije svega, treba obratiti na pozornost bara, odnosno na tlak pumpe. Što je veći, to će kava biti bolja. Optimalna snaga je između 15 i 19 bara, iako neki tvrde kako je snaga između 9 i 11 dovoljno ukoliko su zrnca pravilno samljevena. No, tko to garantira? Sigurno je sigurno.

Uz pumpu, bitni su i grijači koji bi trebali zagrijati vodu na temperaturu oko 90° C. Ako aparat ima mogućnost zagrijavanja mlijeka, tada bi temperatura trebala dosezati 120° C.

Snaga samog aparata je također bitna, jer što je veća voltaža (220/230 V kod boljih aparata), brže se voda skuha. To je dobro ako radite više kava za redom, jer cijeli proces kuhanja kave bude puno brže gotov.

Aparat za kavu

Kada je u pitanju držač filtera, većina ih je napravljena od aluminija. No, oni malo skuplji mogu biti napravljeni i od mjeda. Na taj način se zadržava toplina dulje vrijeme.

No, uz ove najbitnije tehničke karakteristike, važno je odabrati aparat za kavu i prema samoj kavi koju preferirate piti. Tako kava koja je grubo samljevena, biti će dobra za perkolatore i slična kuhala. Kava koja je srednje mljevena odgovarat će klasičnim filter aparatima, a kavu koja je malo bolje mljevena najbolje je pripremati uz papirnate filtere. I na kraju, kava koja je izuzetno fino mljevena, odgovarat će najbolje espresso aparatima.

Filter vrecica

Aparati za kavu kao plodno tlo za bakterije

Nije tajna da bakterije isto vole kavu. Brojna su istraživanja upravo to i dokazala, a jedno od takvih istraživanja provedeno je u Valenciji. Na devet aparata za kavu kroz dva mjeseca, znanstvenici su testirajući dokazali kako su svaki aparat za kavu naselile najmanje 35 i najviše 67 vrsta kolonija bakterija.

Predvodnica u bakterijama je psudomonas koja je bezopasna, a pomaže kod razgradnje kofeina. No, uz nju tu su i neke opasnije bakterije, E. faecalis i E. faecium, koje se najčešće povezuje s ljudskim crijevima. Upravo te bakterije mogu preživjeti sve uvjete unutar samog aparata. Bez obzira na vrstu kave, temperaturu ili kiselost, uz nedovoljno dobre higijenske navike neće ih se moći tako lako riješiti.

Espresso ciscenje 2

Stoga, potrebno je ponovno utvrditi kako uz često čišćenje aparata treba voditi brigu i o higijeni ruku tijekom samog procesa kuhanja. Kako bi se izbjegle bilo kakve bakterije ili loš okus kave zbog neočišćenog aparata, postoje mnogi načini čišćenja. Od mogućnosti prirodnog čišćenja aparata do raznih posebnih tekućina protiv kamenca.

Jedan od mogućih načina čišćenja aparata je uz pomoć octa. U spremnik za vodu se sipa pola vode i pola octa, te se ta tekućina pusti da proteče kroz aparat, kao da se kuha kava. Nakon toga se pusti čista voda par puta kako bi dobro isprala aparat.

Osim ovog načina, moguće je očistiti aparat i koristeći prah za čišćenje masnoća. Najčešće se dodaje par grama praha i pušta se s vodom kroz aparat, sve dok se prah u potpunosti ne rastopi. Isto kao i s octom, potrebno je još jednom oprati cijeli aparat vodom kako bi se uklonili ostatci sredstva kojeg koristite za čišćenje.

Espresso ciscenje

Izvor

Jedan od modernijih načina čišćenja je i s etkicom na paru koja se spoji s aparatom, te se dijelovi aparata čiste s mlazom pare. No, neovisno o načinu na koji čistite, bitno je jednom mjesečno taj postupak ponoviti.

Također, nikada ne koristite izbjeljivače ili deterdžente za suđe u procesu detaljnog čišćenja aparata, kao niti sodu bikarbonu i topli vodu jer se tako može stvoriti talog i začepiti cijev unutar samog aparata.

Uz redovito čišćenje i servis, aparat za kavu može potrajati i po deset godina!

I za kraj, ako vas zanima još detaljnije funkcioniranje aparata, doznajte iz prve ruke: